30/05/2013

Zeleni krovovi 1. deo

Tehnologija zelenih krovova ne predstavlja ništa novo. Stare zgrade na severu Evrope su građene sa ovakvim krovovima još pre više od jednog veka (na narednoj slici je predstavljena srednjevekovna kuća sa Islanda). Prednosti su višestruke, a danas se rezvojem tehnologije, može napraviti jednostavan zeleni krov ili složeni ekosistem na krovu objekta, u zavisnosti od raspoloživih sredstava i namene objekta. Zeleni krovovi mogu, pored termalne zaštite, da ulepšaju izgled objekta.
Srednjevekovne kuće na Islandu sa zelenim krovovima[slika © passipedia.passiv.de]
Zeleni krovovi su jedna od mogućnosti ulaganja u energetsku efikasnost objekata. Raniji tekst o gubicima energije je opisao gde se sve gubi energija u kući, pa ulaganje u izolaciju krova u vidu zelenog krova može da se isplati.
Zeleni krovovi, u odnosu na tipove biljaka koji se na njemu sade, se mogu podeliti na:
  • ekstenzivne,
  • poluintenzivne,
  • intenzivne.
Neki autori zelene krovove dele na dve vrste i time izostavljaju poluintenzivne, međutim, smatram da podela na tri vrste detaljnija i sveobuhvatnija.

Ekstenzivni krovovi
Ovakav tip zelenog krova podrazumeva biljno rastinje od 5-20 cm visine, gde dubina zemljišta ne prelazi 10-tak cm. Biljke koje se koriste u ovom tipu krovova su otpornije na sunce, sušu i ekstremne vremenske prilike. Nije potrebno posebno održavanje krova, već je dovoljna provera stanja biljaka jednom u sezoni. Đubrenje i uklanjanje korova je potrebno raditi u zavisnosti od klimatskih uslova i tipa zemljišta kojim je krov pokriven. 
Dodatno opterećenje krovne konstrukcije kod ekstenzivnog zelenog krova je oko 50 kg/m2, mada može ići i do 80 kg/m2 ukoliko je zemlja natopljena vodom i bilje je gušće zasađeno i jačeg je korena. Tipičan primer ovakvog krova je krov u Francuskoj prikazan na narednoj slici.
Zeleni krov u Francuskoj (Vendée Historial)[slika © WikimediaCommons]
Poluintenzivni krovovi
Kod poluintenzivnih krovova, visina rastinaj može ići i do pola metra. Dubina zemlje koja se ostavlja za rast biljaka može biti i 20 cm. Biljke koje se sade mogu biti i sezonske i višegodišnje, zavisno od namene krova. Zahteva češće održavanje, đubrenje i čišćenje od korova.
Dodatno opterećenje krovne konstrukcije kod poluintenzivnog krova iznosi oko 200 - 250 kg/m2, zavisno od dubine korena, vrste biljaka i natopljenosti zemlje. Ovakav tip krova je krov kompanije Mountain Equipment Coop u Kanadi prikazan na narednoj slici.
Zeleni krov u Kanadi[slika © WikimediaCommons]
Intenzivni krovovi
Krov je, u ovom slučaju, skoro identičan prirodnom staništu biljaka na zemlji. Rastinje može biti do 4 m visine, dubina sloja zemlje je oko 50 cm. Ovakvi krovovi najčešće, osim energetske efikasnosti, imaju i druge namene (opremeljeni su klupama, šetalištem itd.). 
Dodatno opterećenje koje inzenzivni krov donosi zgradi je oko 400 kg/m2, zavisno od tipa biljaka i natopljenosti zemlje vodom. Tipično za ovakve krovove je da budu jako malih nagiba (od 1° i 5°), dok je za veće nagibe potrebno dodatno urediti krovnu konstrukciju.
Krov Mariot hotela u Kanadi[slika © WikimediaCommons]
Ovde možete pročitati o konstrukciji zelenih krovova.